Filozofski fakultet u Zagrebu najstarija je i najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u humanističkim i društvenim znanostima te značajna kulturna ustanova s velikim utjecajem u hrvatskoj kulturi i društvu. Filozofski fakultet dio je Sveučilišta u Zagrebu, najstarijeg sveučilišta u Hrvatskoj, koje datira od 1669. godine. Moderno Sveučilište u Zagrebu – sastavljeno od četiriju fakulteta: Pravnog, Bogoslovnog, Mudroslovnog i Medicinskog – svečano je otvoreno 19. listopada 1874.
Filozofski fakultet – pod imenom Mudroslovni fakultet s filozofičko-historijskim i matematičko-prirodoslovnim odjelima – započinje s radom akademske godine 1874./1875., kada su upisani studenti na prvih šest katedara.
Prve tri redovne studentice Mudroslovnog fakulteta bile su Milica pl. Bogdanovićeva, Milka Maravić i Vjera Tkalić. Potonje su izabrale prirodoslovni studij, a Milica pl. Bogdanovićeva upisala je studij povijesti i geografije koji je završila u roku. Svoju doktorsku radnju pod naslovom ”Car Julijan Apostat prema hrišćanstvu” obranila je 10. veljače 1906. godine i time je postala prva žena koja je doktorirala filozofiju i postala doktorica znanosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Tradicija duga gotovo 150 godina, društvena uloga, važnost i ugled Fakulteta rezultat su stručnosti i predanosti njegovih nastavnika i zaposlenika te kvalitetnih i perspektivnih studenata.
Prve studentice Mudroslovnog fakulteta –
Milica pl. Bogdanovićeva, Milka Maravić i Vjera Tkalić
Velikim izborom studijskih programa i stoljetnom tradicijom u podučavanju studentima omogućujemo jedinstveno i dinamično dvopredmetno studiranje koje potiče aktivno upravljanje akademskom karijerom i oblikovanje studija prema individualnim potrebama. Naši se studenti obrazuju za preuzimanje najodgovornijih uloga u stvaranju boljeg društva – nastavničkih, istraživačkih, kulturnih i stručnih. Svjesni svoje odgovornosti u tom procesu, vodimo se načelima podučavanja temeljenog na istraživanju, otvorenosti i etičnosti.
Na Filozofskom fakultetu se izvode sveučilišni studiji na svim trima razinama visokoškolskog obrazovanja: prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj. Ukupno gledajući, omogućeno je stjecanje akademskih naziva od sveučilišnih prvostupnika preko magistara struke do sveučilišnih specijalista i do doktora znanosti.
Fakultet posebnu pozornost posvećuje studiranju na dvama dvopredmetnim studijima, iako se mnogi studiji izvode i kao jednopredmetni. Studiji se mogu međusobno posve slobodno kombinirati. Filozofski fakultet potiče i ustraje u očuvanju takva sustava studiranja jer to u bitnome doprinosi integriranju znanja u društvenim i humanističkim disciplinama te je jamstvo visoke zapošljivosti stručnjaka koje obrazujemo.
Programi poslijediplomskih studija temelje se na interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti, a širokom ponudom studentima se pruža mogućnost izbora studija prema njihovim sklonostima i potrebama. Na Fakultetu postoji 13 doktorskih studija i 2 specijalistička studija.
Studiranjem na Filozofskom fakultetu studenti stječu temeljna i specijalizirana znanja iz mnogih disciplina društvenih i humanističkih znanosti. U humanističkom području stječe se široko obrazovanje u području različitih književnosti i kultura, uz visoke jezične kompetencije iz brojnih jezika, poput engleskoga, njemačkoga, francuskoga, ruskoga, talijanskoga, ukrajinskoga, češkoga, slovačkoga, poljskoga, rumunjskoga, nizozemskoga, mađarskoga, turskoga, švedskoga, srpskoga, makedonskoga, slovenskoga, romskoga. Osim neofiloloških studijskih programa, Filozofski fakultet nudi i studij klasične filologije s dvama programima (grčki jezik i književnost te latinski jezik i književnost), ali i studije fonetike, opće lingvistike i komparativne književnosti.
Od humanističkih disciplina studenti mogu odabrati i studije arheologije, etnologije i kulturne antropologije, antropologije, povijesti i povijesti umjetnosti, a od društvenih disciplina studije pedagogije, psihologije, sociologije te informacijskih i komunikacijskih znanosti. Također, studiji Filozofskoga fakulteta daju potreban okvir za daljnje samostalno produbljivanje i proširivanje stečenih znanja i kompetencija u sklopu procesa i programa cjeloživotnoga obrazovanja.
Filozofski fakultet u Zagrebu je jedinstven u odnosu na većinu drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i to prije svega zbog širine mogućnosti koje se studentima otvaraju na tržištu rada nakon stjecanja diplome.
Većina studenata Filozofskog fakulteta završava dvopredmetne studije i stječe dvije različite kvalifikacije, od kojih svaka pruža svoj spektar mogućnosti na tržištu rada i/ili daje priliku za nastavak obrazovanja.
Studenti na Filozofskom fakultetu stječu specifična znanja i kompetencije koje ih kvalificiraju za obavljanje specifičnih poslova, odnosno rad u reguliranim i konkretnim profesijama. To se prije svega odnosi na poslove profesora u srednjim školama (hrvatski jezik, strani jezici, psihologija, sociologija, filozofija, logika, etika, politika i gospodarstvo, povijest, likovna umjetnost itd.), potom na poslove stručnih službi u sustavu odgoja i obrazovanja (pedagozi, psiholozi, stručnjaci za govor itd.), poslove stručnih suradnika u kulturnim ustanovama i organizacijama (kustosi, konzervatori, muzeolozi itd.), poslove u knjižnicama, arhivima i drugim sustavima za upravljanje informacijama te niz drugih zanimanja i poslova koji zahtijevaju specifičnu kvalifikaciju.
Studentima Filozofskog fakulteta se nakon diplome nudi širok spektar poslova koje mogu raditi zahvaljujući širokim općim, takozvanim generičkim kompetencijama (komunikacijske vještine, interpersonalne vještine, kritičko mišljenje i rješavanje problema, inicijativa i samostalnost u radu, istraživanje i prikupljanje informacija te njihovo vrednovanje i sl.) koje stječu tijekom studija. Suvremeni trendovi na tržištu rada otvaraju sve više poslova koji spadaju u ovu kategoriju, jer za njih ne postoje niti će postojati specifični studiji i specifične kvalifikacije.
Široke mogućnosti za razvoj karijere potvrđuju rezultati nedavnoga istraživanja u kojem su sudjelovali alumni našega fakulteta, koji su pokazali da se oko 25% naših studenata zaposli već tijekom studija, a da od preostalih oko 70% njih posao nađe unutar godinu dana od stjecanja diplome.
Svi su studijski programi Filozofskog fakulteta modernizirani i usklađeni s potrebama tržišta rada, a od ak. godine 2024./2025. izvode se novi i reformirani studijski programi.